HPD Bilogora od 10.-12. svibnja 2019. u srednjoj Dalmaciji
Prvi ovogodišnji trodnevni pohod, (10.-12.svibnja), od nekoliko planiranih, bjelovarske je planinare odveo u srednju Dalmaciju, na Prominu, a izlet je iskorišten i da se upoznaju neke kulturne i povijesne znamenitosti gradova u kojima su Bjelovarčani boravili.
Promina je usamljena planina iznad Krke i Petrova polja, pružajući se od Drniša prema Kninu. Najviši je vrh Čavnovka (1148 m), nekad Čavinica pa još prije Vidakuša kada je svoje ime dobila po crkvi sv. Vida koja se nalazila u blizini i koja je srušena 1866.g. za vrijeme jedne vježbe austrougarske vojske. Sam uspon spada u srednjezahtjevne. Od polazišta, sela Lišnjaka, sjeverno od Drniša do planinarskog doma Promina (855 m) trebalo je oko dva sata (u domu je dio planinara i ostao) te do samog vrha još oko sat i pol. Malo manje vremena prema dolje i to skoro šest sati hoda. Planinarski dom Promina u vlasništvu istoimenog društva iz Drniša lijepo je uređen i održavan, zatvorenoga je tipa i radi prema potrebi.
– Ne radimo svaki dan, dežuramo subotom i nedjeljom, a tu smo i kada se netko najavi, govori domar Dinko koji je dežurao ovoga vikenda. Bilo kako bilo, Dinko je osigurao dovoljno hladne pive (zamislite, po cijeni od samo 10 kn, što je neusporedivo s cijenama „dolje“, u bilo kojem mjestu (nema ispod 20 kn!). U domu se nakon povratka s vrha malo ostalo, neki su se bili pobojali da će nestati pive(!), no Dinko se pobrinuo da do toga ne dođe. S vrha na kojemu su i dva telekomunikacijska odašiljača za lijepa se vremena, a takvo je upravo bilo, vide masivi Velebita, Dinare, Mosora, Knin i Drniš, usjek kanjona Krke i Čikole… Hodajući po planini i penjući se prema vrhu planinari su s vremena na vrijeme prolazili kroz izgorjelo i nagorjelo grmlje i drveće koji će tu stajati još godinama, dok samo od sebe s vremenom ne nestane, a zamijeni ga samonikli novi se zeleni pokrov.
Stigli su Bjelovarčani prije uspona, dan ranije, obići i vidikovac Kamenjak (290 m) iznad Vranskoga jezera s kojega se vidi i do Kornata. Spavalo se u Vodicama, gradu prepunom apartmana, obišli su Bjelovarčani i „na brzinu“ upoznali mali, „skockani“ Skradin koji je sa svojom povijesnom jezgrom, uređenim ulicama, trgovinama, odličnom gastro ponudom te obližnjim slapovima Krke pravi biser ovoga dijela Jadrana. Ovdje turista nikada ne nedostaje baš kao ni velikih fantastičnih jahti usidrenih u svako doba godine ispred samoga grada. Smješten na desnoj obali Krke, Skradin ima i odličnu vezu sa bogatim zelenim zaleđem, prema Benkovcu, Obrovcu..
Posjetili su planinari i neka od povijesnih i kulturoloških znamenitosti grada Šibenika koji se prvi puta spominje 1066. godine u darovnici Petra Krešira IV (Krešimirov grad). A katedrala Sv.Jakova (građena u 15/16.st.) koju ne propušta obići ni jedna turist, te Utvrda sv. Nikole na otočiću Ljuljevcu ušli su u UNESCO-v Popis svjetske kulturne baštine. Atrakcija je, i to vrlo posjećena, i Srednjovjekovni Samostanski botanički vrt sv.Lovre, koji su Bjelovarčani također obišli.
Nije naravno nedostajalo ni zabave, plesalo se i pjevalo, a kušala se u „Sunčano vrtu“ i rijetka atrakcija, rakija „na metre!
Cijeli put osmislila je i Bjelovarčane vodila Sonja Belamarić, a pri samom usponu na Prominu s planinarima je bio i domaći vodič Krešo. (m)
